NADNARAVNOST SUNNETA: Arabija će postati zemlja livada i rijeka


Ebu-Hurejre, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao:

“Sudnji čas neće nastupiti sve dok bogatstva ne bude u izobilju, toliko da, kada čovjek bude dijelio zekat od svoje imovine, ne bude mogao naći nikoga da ga prihvati od njega i sve dok Arabija ne postane zemlja livada i rijeka.”  (Bilježi Muslim, hadis 1681.)

 

OBJAŠNJENJE HADISA:

 

Ovaj plemeniti hadis je jedan od naučnih čuda pošto je dosti­gao kosmičku istinu koju su moderni naučnici otkrili prije ne­koliko decenija. Naučnici dvadesetog stoljeća su otkrili dokaze za činjenicu da je Arabija u početku bila zemlja dolina i rijeka. Klimatske studije ističu da će se ova gola pustinja vratiti u svoje prvobitno stanje, tj. bit će zemlja dolina i rijeka, jer je Zemlja kroz svoju dugu historiju podložna periodima klimatskih pro­mjena koje su se dešavale tokom jako dugih i uzastopnih vre­menskih perioda. Međutim, ove klimatske promjene se mogu i ubrzati i tako se neočekivano desiti. Naprimjer, prije stoljeće i pol geolozi su otkrili da su postojali periodi u zemljinoj historiji kada su ledene ploče bile izuzetno obimne. Ti periodi su poznati kao “glečerski ciklusi” (glacijalna i interglacijalna doba). Tokom ledenoga doba, led se raširio sa jednog ili sa oba Zemljina po­la prema ekvatoru i uzmicao više puta u jednom ciklusu. Mnoge teorije su postavljene da bi se objasnilo kako je Zemlja pogođena takvim glečerskim ciklusima. Sve ove teorije su dale zaključak da je to zbog manjka Sunčeve energije koja je doticala njenu površi­nu usljed određenih periodičnih promjena u obliku njene orbite oko Sunca i deklinacije njene osi od te orbite, kao i deklinacije od svoje osi. Kao dodatak ovome, dešavalo se pomjeranje konti­nenata kroz različite klimatske zone usljed pomjeranja Zemljine kore.

 

Tokom širenja leda Zemljom, prostor velike geografske širi­ne pretvorio se u golu ledenu pustinju u kojima nije bilo života. Povrh toga, cijela pustinja od Mauritanije na zapadu do Central­ne Azije na istoku je svjedočila teškoj kiši. Tokom ovih kišovitih perioda formirane su sve isušene doline koje se danas mogu naći u pustinjama. Na naše iznenađenje, one su u prošlosti bile korita tekućih rijeka, a zatim su se isušile zbog manjka kiše. Zasigurno, ove doline je formirala tekuća voda.

 

Brojne studije su dokazale da je kroz posljednjih 35.000 godi­na Arabija prošla kroz sedam faza kiše, sa osam suhih faza između njih.

 

Sve klimatske studije su pokazale da smo na početku nove faze kiše, čiji znakovi su očiti u širenju leda na sjevernoj hemisferi prema jugu i u primjetnom padu temperatura zimi.

 

Da nije stalnog porasta u količini zagađenja okoliša koji omo­gućava rast toplotnog zadržavanja, mi bismo bili svjedoci širenju leda preko Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. Za vrijeme kišnih faza, Arabija je bila puna livada i tekućih rijeka, a sve depresije su se pretvorile u jezera ispunjena životom. Suha zemlja je postala puna života, kao što je opisano u navede­nom hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Čak je dokaza­no da pustinja Rub’u-l-Hali, koja se smatra jednim od najopus- tošenijih i najsuših mjesta na Zemlji, sadrži brojna isušena jezera i stare potoke zakopane ispod njenog pijeska. Ova jezera i potoci su nekada bili puni života i obilovali su vodom sve do vremena naroda Ada koji su boravili u južnom dijelu Arabije i utemelji­li materijalističku civilizaciju kojoj nema para. Ova civilizacija je uobičavala izvoziti suho voće, sjemena, tamjan, parfem, dr­vo, zlato i srebro u Evropu koja je u to vrijeme bila primitivna. Onda je došao poslanik Hud da ih pozove u monoteizam, da obožavaju samo Allaha, da se potpuno podređuju Njegovoj volji i da ispunjavaju Njegove zapovijedi, ali, narod Ad nije vjerovao svome poslaniku i ostao je arogantan. Allah, Najuzvišeniji, kaže:

“Ad se bez ikakva osnova bio na Zemlji uzoholio. ‘Ko je od nas jači?’ – govorili su. A zar nisu znali da je Allah, koji ih je stvorio, jači od njih – a i zname­nja Naša su poricali. I Mi poslasmo protiv njih, u danima nesretnim, vjetar leden, da bismo im još na ovom svijetu dali da osjete sramnu patnju – patnja na onom svijetu biće, zaista, još sramnija – i niko im neće u pomoć priteći.” (Prijevod značenja 15. i 16. ajeta sure Fussilet)

 

Materijalističku civilizaciju Ad su opisala dva drevna historičara. Prvi je bio Alexandria Ptolemy, bibliotekar Aleksandrijske bibli­oteke, koji je nacrtao rijeke koje istječu u pustinju Rub’u-l-Hali i sva jezera koja su se izlijevala u njih. Drugi je bio Grand Yelini, historičar rimske civilizacije. On je slikovito prikazao da civiliza­ciji Ad nije bilo ravne u njihovo vrijeme.

 

Posljednja faza teške kiše u Arabiji, u posljednjih trideset i pet hiljada godina, predstavlja kraj ledenog doba koje je obuhvatilo cijelu Zemlju tokom posljednjih dva miliona godina u uzastop­nim epohama širenja. Ovi periodi su ostavili jasne znakove na sadašnjoj površini Zemlje, posebno u sjevernoj hemisferi. Na­učnici su u stanju da identificiraju dvadeset epoha. Oni ističu da je svaka epoha trajala stotinu godina. Povrh toga, pola ovih epoha su bile proširenja leda, pomiješane sa deset epoha povla­čenja. Stoga, naučnici očekuju početak nove epohe leda u skoroj budućnosti (Allahovom voljom). Znakovi ovog perioda su oči­gledni.


Najduže od drevnih ledenih doba najvjerovatnije je doba gor­njeg karbona i perma koje je počelo prije otprilike 300 miliona godina. Ipak, ranije, prije oko 435 miliona godina, druga ledena ploča se širila od Brazila do sjeverne Afrike i preko cijelog puta do Jemena i Saudijske Arabije. Otprilike prije 600 miliona godina još jedno glečersko doba se desilo. Dokaz za ovo drevno ledeno doba je pronađeno u naslagama tilita, stijene koja se sastoji od stvrdnutih glečerskih naslaga.

 

Takvih činjenica čovjek je postao svjestan tek u posljednjih nekoliko decenija dvadesetog stoljeća. Nesumnjivo, kada naiđe- mo na takve činjenice u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, postajemo u potpunosti uvjereni da je on posljednji Pos­lanik od Allaha koji je primio te činjenice od Svemogućeg Allaha.

 

IZVOR: Nadnaravnost sunneta, Zaglul en-Nedžar, str. 135. – 138.

NADNARAVNOST SUNNETA: Masivni rezervoar vode na Arabijskom poluostrvu


 GLEDATE SLIKU TEBUKA U SAUDIJSKOJ ARABIJI

Mu’az ibn Džebel, radijallahu anha, prenosi da je on išao zajedno sa Allahovim Poslanikom, sallallau ‘alejhi ve sellem, u pohod na Tebuk i Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je spajao namaze. Zajedno je klanjao podne i ikindiju, a akšam i jaciju, dok je drugi dan odgodio klanjanje namaza izvjesno vrijeme, a potom je izišao i spojio podne i ikindiju. Onda je ušao, a kada je ponovo izašao spojio je akšam i jaciju, a zatim rekao:

„Allahovom voljom sutra ćete stići na izvor Tebuk i nećete mu prići sve do prijepodne (poslije izlaska Sunca), a onaj među vama koji mu se približi, neka ne dira vodu sve dok ja ne dođem.“

 

Došli smo do njega i dvojica među nama su stigli do izvora prije nas. Bio je uzak izvor vode poput vezice za cipele. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ih je upitao da li su dirali vodu sa izvora. Oni odgovoriše: „Da.“ Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ih je izgrdio i rekao im ono što im je rekao, Allahovom voljom. Ljudi su onda ugrabili svojim dlanovima vodu sa izvora, a i Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je također oprao svoje ruke i lice u njemu, a onda to vratio u izvor i tu je lijevala obilna voda sve dok se svi ljudi nisu dovoljno napili.

Tada on reče: „O Mu’aze, ako budeš živio dugo, nadati se da ćeš vidjeti kako su se ova područja pretvorila u vrtove.“ (Bilježi Muslim, Knjiga o vrlinama ashaba, hadis 4229.)

 

OBJAŠNJENJE HADISA

 

Nakon hiljadu i četiri stotine godina nagovještenje u riječima Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, se ispunilo i područje oko Tebuka se pretvorilo u farme na kojima se obrađuje najbolje voće i povrće, jer se smatra da Tebuk i područje oko njega sadrži najvažnije podzemne rezervoare vode na Arabijskom poluostrvu. Zemlja u ovom području je građena od jako šupljikavog, pjeskovitog kamenja. Na Zapadu Tebuka nalazi se vanjski sloj koji prelazi desetine hiljada kilometara i efikasno sakuplja kišnicu koja se spušta sa površine zemlje  u donje slojeve. Slojevi ispod spuštaju se i zavijaju prema istoku, što vodi skladištenju vode ispod zemlje Tebuk gradeđi masivni rezervoar vode koji je najveći svoga tipa na Arabijskom poluostrvu.

 

Ova velika količina podzemne vode nagomilala se kroz kišne epohe u historiji ove zemlje. Dokazano je da u proteklih 35.000 godina ovo područje prošlo kroz osam ciklusa suše, tokom kojih se desio ciklus proloma oblaka. Prosječna količina kišnice koja padne godišnje na ovom području je 9 cm, od koje polovina probije zemljište do podzemnih rezervoara, a ostatak ispari ili istekne u more.

 

Unutar kamenja Tebuka postoji jako debeo sloj gline i ilovače, smješanim sa pjeskovitim naslagama. Kada se ovi miješani slojevi kamenja razotkriju, iza njih ostaje jedno od najboljih poljoprivrednih zemljišta, spremno da područj Tebuka pretvori u vrtove, kao što je nagovješteno prije hiljadu i četiri stotine godina.

 

Uz to, Zemlja se danas približava novom ledenom dobu, i kada se led pomakne sa jednog od Zemljinih polova ili sa oba prema ekvatoru, zemlja koja je prekrivena ledom će postati ledena pustinja što vodi smrti biljaka, migraciji životinja i odlasku ljudi s tog područja. U isto vrijeme će se pustinjski pojas, koji se širi od Mauritanije na zapadu do centralne Azije na istoku, pretvoriti u područje obilnih kiša, što se prije mnogo puta i desilo. Kada se ovo desi, suhe doline će biti preplavljene vodom, a pustinje će se pretvoriti u prelijepe vrtove, kao što je Poslanik ,sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao u jednom od svojih hadisa koji prenosi Ebu-Hurejre: „Čuo sam kako Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, govori: ‘Kijametski dan neće nastupiti sve dok Arabija ne postane zemljom livada i rijeka.’ „

 

Moderna nauka u oblasti geologije i klimatologije je dokazala da je Arabijsko poluostrvo u jednom periodu bilo puno livada i rijeka i da će se vratiti u to stanje. Ovaj hadis Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, posebno spominje da će područje Tebuka, a općenito Arabijsko poluostrvo, biti ispunjeno dolinama i vrtovima negdje nakon smrti Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Zato je on i rekao Mu’azu, radijallahu anha, prenosiocu hadisa: „O Mu’aze, ako budeš živio dugo, nadati se da ćeš vidjeti kako su ova područja pretvorila u vrtove.“ 

 

 

IZVOR:  Nadnaravnost sunneta, Zaqlul en-Nedždžar. str. 143-145.