POSLANIK MUSA JE IZBIO OKO MELEKU SMRTI

Muslim u svome Sahihu prenosi od Ebu Hurejrea, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Melek smrti je došao Musau, alejhi selam, i rekao mu: ‘Odazovi se svome Gospodaru!’  Musa ga je udario i izbio mu oko, pa se melek vratio Allahu i rekao: ‘Poslao si me Svome robu koji ne želi da umre i koji mi je izbio oko’.  Na to mu je Allah vratio oko i rekao mu: ‘Vrati se mome robu i reci mu: ‘Ako želiš da živiš stavi svoju ruku na leđa vola, pa koliko god ti ruka pritisne dlaka, toliko ćeš još godina živjeti!’  Musa je na to upitao: ‘A šta poslije?’ Gospodar mu je odgovorio: Opet smrt. Na to je Musa odgovorio: ‘Onda sad’.” (Prenose ga Buhari: 206/3, br. 1339 i Muslim: 1843/4, br.2373. Ovo je Muslimova verzija.)

 

Melek smrti je dolazio ljudima u liku čovjeka, pa je došao Musau i on ga je udario i izbio mu oko. (Ovaj rivajet prenosi Imam Ahmed u svome Musnedu i Taberi. Pogledaj Fethu-l-bari: 442/6.)

 

Ibn Hadžer El-Askelani spominje da neki novotari negiraju ovaj hadis. Odgovarajući im, Ibn Hadžer kaže: “Musa je udario meleka smrti, jer je vidio čovjeka koji je ušao u njegovu kuću bez dozvole i nije znao da je on melek smrti. Zakonodavac dozvoljava izbijanje oka onome ko gleda u kuću muslimana bez dozvole. Meleki su došli Ibrahimu i Lutu, alejhi selam, u liku ljudi i oni ih nisu poznali. Ibrahim ih je poznao nakon što im je prinio jelo, a Lut nakon što se uplašio za njih od svoga naroda.” (Fethul-bari: 442/6.)

 

Negiranje vjerodostojnih hadisa koji obavještavaju o gajbu samo racionalnom teorijom krnji iman. Prvo svojstvo bogobojaznih je da oni vjeruju u gajb, kao što to Uzvišeni Allah spominje na početku sure Bekare. Kada je neka vijest vjerodostojno prenijeta od Allaha ili Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ne preostaje ništa drugo nego da se to potvrdi: “Oni koji su dobro u nauku upućeni govore: “Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara našeg!” – A samo razumom obdareni shvaćaju.

_______________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 99-100.

MELEKI UZIMAJU DUŠE LJUDI KADA IM DOĐE SMRTNI ČAS

Allah je jednu grupu meleka odredio da uzima duše ljudima u trenutku njihove smrti koju im je Uzvišeni Allah odredio. Uzvišeni Allah,subhanehu ve te’ala, kaže: “Reci: “Melek smrti koji vam je za to određen, duše će vam uzeti, a poslije ćete se Gospodaru svome vratiti.” (Es-Sedžde, 11.)

 

Više je meleka koji uzimaju duše: “On vlada robovima Svojim i šalje vam čuvare; a kad nekome od vas smrt dođe, izaslanici Naši mu, bez oklijevanja, dušu uzmu. Oni će, poslije, biti vraćeni Allahu, svome istinskom Gospodaru. Samo će se On pitati i On će najbrže obračun svidjeti.” (El-En’am, 61-62.)

 

Meleki nevjernicima i zločincima uzimaju duše grubo bez ikakve samilosti i obazrivosti: “A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki budu ispružili ruke svoje prema njima: “Spasite se ako možete! Od sada ćete neizdržljivom kaznom biti kažnjeni.” (El-En’am, 93.)

 

Kaže Uzvišeni: “A da si samo vidio kad su meleki nevjernicima duše uzimali i po licima ih njihovim i straga udarali: “Iskusite patnju u ognju. “ (El-Enfal, 50.)

 

Kaže, također: “A kako će tek biti kada im meleki budu duše uzimali udarajući ih po obrazima i po leđima njihovim!” (Muhammed, 27.)

 

Kada su vjernici u pitanju, meleki njima blago uzimaju duše.

 

Kada dođe smrt i spusti se robu vjerniku, meleki mu silaze, obveseljavaju ga i učvršćuju: “Onima koji govore: “Gospodar naš je Allah” pa poslije ostanu pri tome – dolaze meleki’ “Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan. Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovom svijetu, a i na onom; u njemu ćete imati sve ono što duše vaše zažele, i što god zatražite – imaćete.” (Fusilet, 30-31.)

 

Oni, također, obraduju nevjernike vatrom i srdžbom Uzvišenog i Veličanstvenog Allaha, subhanehu ve te’ala, i govore im: “Spasite se ako možete! Od sada ćete neizdržljivom kaznom biti kažnjeni.” (El-En’am, 93.)

____________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 96-99.

ISKUŠENJE LJUDI PUTEM MELEKA

Allah, dželle ša’nuhu, može poslati neke meleke kako bi iskušali Ademovo potomstvo.

 

U Buharijinom i Muslimovom Sahihu se od Ebu Hurejrea, radijallahu anha, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Allah, dželle ša’nuhu, je htio da iskuša trojicu ljudi od Benu lsraila; jedan je bio gubavac, drugi bez kose, a treći slijep, pa im je poslao  jednog meleka.

Melek je došao gubavcu i upitao ga: “Šta biti najviše želio?’  ‘Najviše bih želio imati lijepu boju kože, i da se oslobodim ovog zbog čega se svijet zgražava na mene’, odgovori on. Melek pređe rukom preko njegova tijela, te sa njega sva guba spade, i dobi lijepu boju kože. Zatim ga melek upita: ‘Kakav ti je imetak najdraži?’ ‘Deve’ (ili je rekao krave), reče on. Allah mu tada dade jednu lijepu devu, koja je u stomaku nosila mladunče, a melek mu reče: ‘Allah ti dao bereket u njoj.’

Zatim je melek došao onome bez kose i upitao ga: ‘Šta bi ti najviše volio?’   ‘Lijepu kosu, i da se oslobodim ovog zbog čega se svijet zgražava na mene’, odgovorio je on. Melek ga pomilova po glavi, te mu bolest prođe i dobi lijepu kosu. Melek ga upita: ‘Kakav bi ti imetak najviše volio?’ ‘Krave’, odgovori on. Allah mu tada dade jednu lijepu steonu kravu, a melek mu reče: ‘Allah ti dao bereket u njoj.’

Zatim melek dođe slijepcu i reče mu: ‘Šta bi ti najviše želio imati?’  ‘Da mi Allah vrati moj vid, kako bi ljude mogao gledati’, odgovori on. Melek ga pomilova po očima i Allah mu vrati vid. Zatim ga upita: ‘Kakav bi ti imetak najviše volio?’  ‘Ovce’, odgovori on. Allah mu dade jednu ovcu. U sve trojice se mal plodio i množio, pa je bivši gubavac imao punu dolinu deva, bivši ćelavac krava, a bivši slijepac punu dolinu ovaca.

Zatim melek dođe gubavcu u njegovom prijašnjem liku i obliku te mu reče: ‘Ja sam čovjek bijednik, i jedino mi ti, poslije Allaha, možeš pomoći, zato te molim, tako ti Onoga Koji ti je dao tako lijepu boju kože i Koji ti je dao tolike deve, da mi dadneš jednu devu, kako bih mogao nastaviti put.’   On mu na to reče: ‘Ja imam mnogo obaveza.’  Melek mu reče: ‘Kao da te ja odnekud znam, da ti nisi bio onaj gubavac što se svijet zgražavao na njegov izgled i bijedu, pa ti je Allah podario zdravlje i bogatstvo.’   On mu tada reče: ‘Naprotiv, ja sam ovo naslijedio od svojih predaka.’    Melek mu tada reče: ‘Ako si mi slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u koje si bio.’

Zatim je melek došao ćelavcu u njegovom prijašnjem liku i obliku, i rekao kao što je rekao gubavcu, a ovaj mu uzvratio kao i prvi. Melek mu reče: ‘Ako si mi slagao, neka te Allah vrati u ono stanje u kojem si bio.

Potom je došao slijepcu u njegovom prijašnjem liku i obliku i rekao mu: ‘Ja sam siromašan čovjek i na putu sam. Meni danas ne može niko, poslije Allaha pomoći do ti, pa te molim Onim Koji ti je podario vid da mi daš jednu ovcu, kako bih se njome pomogao na svome putu.’  On muo dgovori: ‘l ja sam bio slijep, pa mi je Allah, dželle ša’nuhu, povratio vid; uzmi koliko hoćeš, a ostavi koliko hoćeš. Tako mi Allaha, ništa ti neću danas zabraniti da uzmeš, radi Moćnog i Velikog Allaha.’ Melek mu tada reče: ‘Zadrži sav svoj imetak, vi ste bili samo iskušani. Allah je zadovoljan tobom, a rasrdio se na tvoja dva druga.” (Prenose ga Buhari, 500/6, br. 3464, i Muslim: 2275/4, br.2964. Ovo je Muslimova verzija.)

_______________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 92-96.

DA LI MELEKI PIŠU DJELA SRCA?

Komentator Tahavije (Šerhul-akidetit-tahavijje, str. 438.) smatra da meleki pišu djela srca, zbog riječi Uzvišenog Allaha: ”Koji znaju ono što radite.” (El-Infitar, 10-12.)  Ajet obuhvata vanjska i unutarnja djela.

 

On, također, dokazuje i hadisom koga prenosi Muslim od Ebu Hurejrea, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Rekao je Uzvišeni Allah: “Kada moj rob zamisli da učini kakvo loše djelo, nemojte mu ga pisati, a ako ga uradi upišite mu samo jedno loše djelo. A ako, pak, zamisli da uradi dobro djelo, pa ga ne uradi upišite mu jedno dobro djelo, a ako ga uradi upišite mu deset dobrih djela.” (Muslim: 117/1, br. 168.)

 

U drugom, mutefekun alejhi, hadisu od Ebu Hurejrea, radijallahu anha, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Meleki kažu: “Gospodaru, to je Tvoj rob koji je želio uraditi loše djelo – a On to najbolje zna – On reče: “Pratite ga, pa ako ga učini upišite mu jedno loše djelo, a ako ga ostavi upišite mu dobro djelo, jer ga je ostavio radi Mene. (Ibid)

 

Možda će neko reći: “Zar znanje meleka za čovjekovu namjeru nije oprečna Allahovim, dželle ša’nuhu, riječima: “On zna tajne poglede i ono što grudi kriju.“? Odgovor bi bio: Ovo nije znanje koje je svojstveno samo Allahu, dželle ša’nuhu, iako je ono nepoznato ljudima, jer niko od njih ne zna šta njegov brat misli, ali to nije tajna za meleke. Također, ako se kaže da meleki znaju nešto od onoga što se u grudima krije (namjeru i nakanu), to ne znači da oni znaju ostale stvari, kao što je vjerovanje, jer za to nemamo dokaza.

________________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 90-92.

MELEKI PIŠU DOBRA I LOŠA DJELA

Meleki su zaduženi za bilježenje i pamćenje dobrih i loših djela Ademovog potomstva i na njih se odnosi Allahov govor: “A nad vama bdiju čuvari, kod Nas cijenjeni pisari, koji znaju ono što radite.” (El-Einfitar, 10-12.)

 

Allah je za svakog čovjeka zadužio dva prisutna meleka koji se od njega ne odvajaju i koji pišu njegova djela i riječi: “Mi stvaramo čovjeka i znamo šta mu sve duša njegova haje, jer Mi smo njemu bliži od vratne žile kucavice. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne, a drugi slijeve strane, on ne izusti ni jednu riječ,a da pored njega nije prisutan Onaj koji bdije.” (Kaf, 16-18.)

 

Vidljivo je da meleki koji su zaduženi za čovjeka pišu sve ono što čovjek izgovori ili uradi, ne zaboravljajući ništa, jer Uzvišeni kaže: “On ne izusti ni jednu riječ“. Zbog toga, čovjek će naći svoju knjigu koja sadrži sve ono što je on izgovorio ili uradio. Zbog toga će nevjernici na danu kada vide knjigu svojih djela povikati: “Teško nama!’ – govoriće – “kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!” – i naći će upisano ono što su radili. Gospodar tvoj neće nikome nepravdu učiniti.” (El-Kehf, 49.)

 

U Buharijinom Sahihu se od Ebu Hurejrea, radijallahu anha, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallhu alejhi ve sellem, da kaže: “Doista, čovjek nekada izgovori neku riječ sa kojom je Allah zadovoljan ne pridavajući joj značaj, a Allah mu njome podigne stepene. A nekada izgovori riječ koja srdi Allaha ne pridavajućijoj značaj, a Allah ga njome sruči u Džehennem.” (Buhari: 308/11)

 

Ibn Kesir u svome Tefsiru spominje da je Hasan El-Basri proučio ajet: ”Jedan s desne, a drugi s lijeve strane.” (Kaf, 17.) A zatim rekao: “Sine Ademovi data ti je tvoja stranica i određena nad tobom dva plemenita meleka: jedan s desne, a drugi sa tvoje lijeve strane. Što se tiče onog sa tvoje desne strane, on bilježi i čuva tvoja dobra djela, a onaj s lijeve bilježi i pamti tvoja loša djela. Čini što hoćeš, u manjoj ili većoj mjeri, sve dok ne umreš, a onda će se tvoja stranica saviti i bit će stavljena na tvoj vrat s tobom u kaburu, sve dok ti na Sudnjem danu ne bude knjiga otvoreno pokazana, kod toga Uzvišeni Allah kaže: “Čitaj Knjigu svoju, dosta ti je danas to što ćeš svoj račun polagati.”  Zatim je Hasan rekao: “Tako mi Allaha, pravedno je postupio prema tebi ko je učinio da sam sviđaš račune”.”

 

 

Ibn Kesir od Ibn Abbasa, radijallahu anha, također, spominje riječi Uzvišenoga: “On ne izusti ni jednu riječ, a da pored njega nije prisutan Onaj koji bdije.” (Kaf, 18.)

Rekao je o ovome: Melek piše sve ono što čovjek izgovori, bilo dobro ili loše, čak piše i riječi: jeo sam, pio sam, otišao sam, došao sam, vidio sam, tako da kada dođe četvrtak iznesu se njegove riječi i djela, pa se iz te knjige prihvati nešto od dobra i nešto od lošeg, a odbaci ostalo, to su riječi Uzvišenog Allaha: “Allah je dokidao što je htio, a ostavljao šta je htio; u Njega je glavna Knjiga.” (Er-R’ad, 39.)

 

Ibn Kesir spominje da je imam Ahmed u svojoj bolesti jaukao, pa su mu prenijeli da je Tavus rekao: “Melek piše sve, pa čak i jaukanje.”  Ahmed nikada više do svoje smrti nije jauknuo, Allah mu se smilovao.”

 

DESNI PIŠE DOBRA, A LIJEVI LOŠA DJELA

U Taberanijevom Mu’džemul-kebiru, sa dobrim senedom, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj koji je na lijevoj strani podiže pero sa muslimana koji se ogriješio šest sati, pa ako se on pokaje i zamoli Allaha za oprost, on ne piše ništa, u suprotnom napiše jedan grijeh.” (Sahihul-džami’: 212/2.)

______________________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 85-90.

ZBOG ČEGA ALLAH NE ŠALJE MELEKE KAO POSLANIKE?

Uzvišeni Allah ne šalje ljudima meleke kao poslanike, jer je priroda meleka različita od prirode čovjeka i uspostavljanje kontakta između ljudi i meleka nije lahka stvar. Zbog toga je Poslaniku, alejhi selam, bilo teško kada bi mu Džibril dolazio kao melek. Kada je vidio Džibrila u njegovom liku uplašio se, došao svojoj ženi i rekao:”Pokrij me, pokrij me.”

 

Zbog toga što su prirode različite, Allah je stanovnicima Zemlje slao poslanika od njihove vrste. Da su stanovnici Zemlje meleki, slao bi im meleka kao poslanika. Kaže Uzvišeni Allah, subhanehu ve te’ala: “Reci: ”Kad bi na Zemlji meleki smireno hodili, Mi bismo im s neba meleka za poslanika poslali.” (El-Isra, 95.)

 

Podrazumijeva se da je Allah određenoj grupi ljudi kao poslanike slao meleke, ali im oni nisu dolazili u liku meleka već su bili u likovima ljudi, oblačeći ono što ljudi oblače: “Oni govore: “Trebalo je da mu se pošalje melek!” A da meleka pošaljemo, s njima b isvršeno bilo, ni cijeli čas vremena im ne bi više dao. A da ga melekom učinimo, opet bismo ga kao čovjeka stvorili i obukli mu odjeću koju oni nose.” (El-En’am, 8-9.)

 

Uzvišeni Allah nas obavještava da su nevjernici tražili viđenje meleka i dolazak meleka kao poslanika. To je inat, a ne traženje da bi krenuli pravim putem. Kada bi se to dogodilo oni opet ne bi povjerovali.

Kada bismo im meleke poslali, i kad bi im mrtvi progovorili, i kad bismo pred njih očigledno sve dokaze sabrali, – oni opet ne bi vjerovali, osim ako bi Allah htio, ali većina njih ne zna.” (El-En’am, 111.)

_____________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 80-81.

DŽIBRILOVA RUKJA ALLAHOVOM POSLANIKU

Muslim, u svome Sahihu, prenosi od Ebu Se’ida, radijallahu anha, da je Džibril došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: “O Muhammede, žališ li se?” Pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da.”  Džibril mu reče: “U ime Allaha učim ti rukju od svega onoga što te uznemirava, od zla svakog onog koji puše, od zavidna oka, u ime Allaha učim ti rukju, Allah te izliječio.” (Musllmov Sahih, 1718/4, br. 2186.)

_______________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 79.

DŽIBRIL JE IMAMIO POSLANIKU U NAMAZU

Džibril je imamio Allahovom Poslaniku, alejhi selam,kako bi ga podučio namazu kakav želi Uzvišeni Allah. U Buharijinom Sahihu u Nesaijevom Sunenu se prenosi od Ibn Mes’uda, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik,  sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sišao je Džibril, pa mi je imamio i ja sam klanjao sa njim, zatim sam klanjao sa njim, zatim sam klanjao sa njim, zatim sam klanjao sa njim, zatim sam klanjao sa njim. (Izračunao je na svojim prstima pet puta.)”. (Buhari, 305/6, br. 3221 i Sahihu Suneni Nesa’i, 108/1, br. 480.)

 

U Sunenu se od Ibn Abbasa, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, rekao: “Džibril mi je imamio kod Kabe dva puta. Sa mnom je klanjao podne kada je sunce prešlo polovinu neba. Klanjao je sa mnom ikindiju kada je sjenka stvari bila poput te stvari, zatim je klanjao sa mnom, (misli se na akšam), kada se postač iftari. Klanjao je sa mnom jaciju kada je nestalo akšamskog rumenila, a sabah je klanjao sa mnom kada je postaču postala hrana i piće zabranjeno. Sutradan je sa mnom klanjao podne kada je sjena stvari bila koliko ta stvar. Klanjao je sa mnom ikindiju kada je sjena stvari bila poput dvije te stvari, klanjao je sa mnom akšam kada je postač iftario, a jaciju u zadnjoj trećini noći, zatim je klanjao sabah sa mnom pred sami izlazak sunca, pa se okrenuo ka meni i rekao: “O Muhammede, ovo je vrijeme vjerovjesnika prije tebe, a vrijeme je između ova dva vremena.” (Sahihu suneni Ebu Davud, i ovo je njegova verzija: 79/1, br. 377 i Sahihu suneni Tirmizi, 50/1, br. 167, i Sahihu suneni En-Nesa’i od Ebu Hurejrea: 109/1, br. 488.)

__________________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 77-79.

DŽIBRIL JE DOSTAVLJAO POSLANIKU OBJAVU

U Buharijevom sahihu se od Aiše, radijallahu anha, prenosi da je Haris ibn Hašim, radijallahu anha, pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. govoreći mu: “Allahov Poslaniče, kako ti dolazi objava?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je odgovorio: “Nekada mi Objava dolazi slično zvonjavi zvona i to mi je najteže. Kad se to završi ja sam već zapamtio ono što mi je objavljeno. A nekada mi melek dolazi u liku čovjeka, i govori mi, a ja upamtim ono što mi on kaže.” (Buhari: 18/1, br. 2.)

 

Džibril bi dolazio Allahovom Poslaniku, alejhi selam, u njegovom prirodnom stanju, i ovo je bilo teško Allahovom Poslaniku, alejhi selam. U drugoj situaciji Džibril bi prelazio iz stanja meleka u lik čovjeka što bi Poslaniku, alejhi selam, bilo lakše.

 

Poslanik, alejhi selam, je vidio Džibrila u njegovom liku u kome ga je Allah stvorio dva puta:

 

PRVO:  Tri godine nakon poslanstva. U Buharijinom Sahihu se prenosi od Džabira ibn Abdullaha, radijallahu anha,da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Išao sam kada sam čuo glas sa neba. Podigao sam pogled i vidio da je to melek koji mi jedošao u Hiri. Sjedio je na stolici između nebesa i zemlje. Uplašio sam se od njega, vratio se i rekao: ‘Umotajte me’.” (Buhari: 27/1, br.4.)

 

DRUGO: Vidio ga je kada je podignut na nebesa: “Uči ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome na obzorju najvišem, zatim se približio, pa nadnio – blizu koliko dva luka ili bliže – i objavio robu Njegovu ono što je objavio, srce nije poreklo ono što je vidio, pa zašto se prepirete s njim o onom što je vidio? On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-muntehaa kod kojeg je džennetsko prebivalište, kad je Sidru pokrivalo ono što je pokrivalo – pogled mu nije skrenuo, nije prekoračio.” (En-Nedžm, 5-17.)

_______________________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 74-76.

 

MELEKI ČUVAJU ADEMOVO POTOMSTVO

Uzvišeni Allah kaže: “Za Njega je jednak od vas onaj koji tiho govori i onaj koji to glasno čini, onaj koji se noću skriva i onaj koji po danu hodi. Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega, – po Allahovu naređenju nad njim bdiju.” (Er-Ra’d, 10-11.)

 

Mudžahid je rekao: “Nema nijednog čovjeka, a da ne postoji melek koji je zadužen da ga  čuva u trenucima sna i budnosti od ljudi, džina i životinja. Nema niti jedne od ovih stvari da dođe do čovjeka, a da ga melek na nju ne upozori. Osim stvari koju je Allah dozvolio pa ga ona zadesi.”

 

Neki čovjek je rekao Aliji ibn Ebi Talibu: “Jedna grupa ljudi želi tvoju smrt.” Pa je Alija rekao: “Uz svakoga čovjeka su dva meleka koja ga čuvaju od onoga što mu nije propisano, pa kada dođe ono što mu je propisano oni ga ostave sa tim. Doista je edžel zaštita i utvrda.”

 

Meleki koji su spomenuti u ajetu u suri Ra’d su spomenuti i u drugom ajetu: “On vlada robovima Svojim i šalje vam čuvare; a kad nekome od vas smrt dođe, izaslanici Naši mu, bez oklijevanja, dušu uzmu.” (EI-En’am, 61.)

Čuvari koje je Allah poslao čuvaju Njegovog roba sve dok mu ne dođe smrtni čas koji mu je određen.

__________________________

IZVOR: Svijet meleka, Umer Sulejman El-Eškar, str. br. 70-71.